Važnost plodoreda u povrtarskoj proizvodnji

Više
02 apr 2018 12:01 #32473 od Vujinović Snježana
Vujinović Snježana je napravio novu temu: Važnost plodoreda u povrtarskoj proizvodnji
Monokultura predstavlja gajenje iste poljoprivredne kulture na istoj parceli duži niz godina, dok plodored podrazumeva smenjivanje useva u vremenu i prostoru. Plodored predstavlja jednu od najznačajnijih agrotehničkih i preventivnih mera u zaštiti povrća od prouzrokovača biljnih bolesti, štetočina i korova. Monokultura dovodi do postepenog narušavanja strukture i plodnosti zemljišta i nagomilavanja korova, bolesti i štetočina. Sve to dovodi do smanjenja prinosa i povećanja rizika kao i troškova proizvodnje. Gajenjem poljoprivrednih kultura u pravilnom plodoredu eliminišu se štetne posledice monokulture. Pravilnim plodoredom se čuva zemljište, smanjuje zakorovljenost kao i pojava bolesti i štetočina. Izbor preduseva zavisi od bioloških osobina biljaka, sklonosti ka istim patogenima, potrebe za obradom, hranjivim materijama kao i za vodom.. Pravilno je da biljke koje imaju zajedničke bolesti i štetočine treba razdvojiti u dužem vremenskom periodu. U plodoredu treba voditi računa i o smenjivanju kultura koje zahtevaju pliću obradu sa kulturama koje zahtevaju nešto dublju obradu.
Plodored se planira na osnovu zahteva povrtarskih kultura prema obradi zemljišta, đubrenju, stajnjaku i predusevu. U odnosu prema đubrenju stajnjakom, povrće delimo u tri grupe: I grupa: vrste koje se obično đubre stajnjakom u većim količinama (kupusnjače, paprika, paradajz, plavi patlidžan, celer, beli luk); II grupa: vrste sa manjim zahtevom za stajnjakom i gaje se druge godine posle unošenja stajnjaka (korenaste vrste, crni luk, salata, spanać, rotkva, rotkvica); III grupa su vrste koje obogaćuju zemljište azotom (grašak, boranija, pasulj, bob).
U intenzivnom plodoredu razlikujemo predkulturu, najčešće su to neke rane prolećne ili ozime vrste kao što su salata, spanać, rotkvica, rani krompir, mladi luk; zatim glavnu kulturu koja ima najdužu vegetaciju (paprika, paradajz, kupus, crni luk) i naknadnu kulturu koja se gaji posle glavne kulture (salata, spanać, mladi luk). Ukoliko postoji mogućnost, preporučuje se povremeno uvođenje naknadnih useva za zelenišno đubrenje jer se na taj način proširuje plodored a istovremeno se obogaćuje zemljište organskom materijom.

Snježana Vujinović, dipl.inž.

Molimo vas Prijava ili Napravite nalog da se pridružite konverzaciji.

Vreme kreiranja strane: 0.462 sekundi