- This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 2 years, 1 month ranije by
Vlajkovac Jorgovanka.
-
AutorČlanci
-
22.06.2020 u 14:15 #308916
Vlajkovac Jorgovanka
UčesnikKomercijalni kvalitet uljane repice i pšenice -Jorgovanka Vlajkovac PSSS Požarevac
1. Seme uljane repice je važna sirovina za industriju ulja i proizvodnju dizel goriva Da bi se mogla nalaziti u prometu, odnosno biti predmet trgovine, uljana repica mora da ispunjava određene uslove kvaliteta i higijenske ispravnosti.
Seme uljane repice namenjeno industrijskoj preradi mora da ispunjava sledeće uslove:.
– da je zdravo, jedro i suvo,
– da sdrži ulja, petrol – etarski ekstrat najmanje 38 %,
– da su slobodne masne kiseline ekstrakta do 1 %,
– vode i drugih isparljivih materija do 7 %
– nečistoće ukupno 2 %, od toga mineralnih nečistoća do 0,20 %
Nečistoće mogu biti organskog i neorganskog porekla.
U organske nečistoće spadaju: delovi stabljike, mahune, delovi lišća, seme drugih biljaka i seme drugih uljanih kultura.
U neorganske primese spadaju: pesak, zemlja, kamenje, prašina i dr.
Seme uljane repice za industrijsku preradu ne sme da sadrži primese koje se tokom prerade ne mogu odstraniti i mogu štetno delovati na zdravlje ljudi.
2.Vrednost pšenice kao sirovine u tehnologiji hrane određuje se prema morfološkim, organoleptičkim i biohemijskim i tehnološkim osobinama, a vrednost pšenice kao robe u prometu određuje se raznim elementima kvaliteta propisanim propisima o kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti.
Kvalitet pšenice određuje se:
– organoleptičkim svojstvima,
– sadržajem i vrstom primesa,
– sadržajem vode,
– hektolitarskom masom,
– kvalitetnom klasom, određenom na osnovu procenta sirovih proteina i sedimentacione vrednosti,
– prisistvom štetočina,
– prisustvom mikroorganizama i
– prisustvom ostataka sredstava za zaštitu bilja, uništenje korova i štetočina
Organoleptička svojstva
Pšenica koja se stavlja u promet kao sirovina za mlinsku industriju mora biti zrela i zdrava, svojstvenog izgleda, mirisa i ukusa i ne sme imati strani miris i ukus sledećeg porekla:
– na skladišne štetočine,
– na plesni i sneti,
– na semenke žitnih korova, na pokvarenost usled lošeg skladiđtenja ili nepravilnog transporta,
– na strane materije ( petrolej, sumpor i dr.),
– na sredstva za zaštitu bilja i uništenje skladišnih štetočina.
Primese u pšenici
Primesama u pšenici podrazumevaju se svi sastojci koji ne predstavljaju pšenična zrna, kao i ona zrna pšenice koja se smatraju primesom. Primese se dele na organske bele primese ( lomljena i štura zrna, druga žita, proklijala zrna, nagrižena zrna),
organske crne primese (seme korova, glavnica raži, zrna oštećena veštačkim sušenjem, pokvarena zrna, glavničava zrna, nematodna zrna, slama pleva, drvo i dr.), neorganske primese (zemlja, pesak, kamen, prašina, staklo) i primese životinjskog porekla ( delovi insekata i insekti)
Procenat vlage
Pod sadržajem vlage podrazumeva se gubitak mase koji pšenica pretrpi pod određaenim uslovuma utvrđen standardnom metodom.
Hektolitarska masa
Pod hektolitarskom masom podrazumeva se masa jednog hektolitra pšenice izražena u kg, utvrđena standardnom metodom preračunato na pšenicu sa 13% vode.
Prisustvo štetočina i pesticida
Pšenioca koja se stavlja u promet kao sirovina za mlinsku industriju ne sme da sadrži žive štetočine u razvijenom ili više razvojnom stadijumu. Ostaci pesticida ne smeju preći količinu dozvoljenu posebnim propisima.
[u] Standardni kvalitet pšenice
Pod standardnim kvalitetom pšenice koji se uzima kao osnova za obračun (komercijalni kvalitet na otkupnom mestu) u procentima podrazumeva se pšenica sa 13% vode, 76 kg hektolitarske mase i 2% primesa. Minimalni uslovi kvaliteta po standardu za prijem pšenice kod otkupa je, najviše 15% vode, hektolitarska masa najmanje 74 kg i količina ukupnih primesa najviše 8%.[/u]
Jorgovanka Vlajkovac, dipl. ing.
PSSS Požarevac -
AutorČlanci
- Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.